fbpx

header

Otkrijte sve što niste znali o Andriću

ivo-andricu

Promocija knjige „Priča o Andriću – antikolonijalni razgovori“, održana je u četvrtak 24. februara u 13 časova u Galeriji Zavoda.

 

Novom edicijom „Kulturni kod“ Zavod za proučavanje kulturnog razvitka želi da istakne upravo ono što je u srpskoj kulturi i kulturnoj politici temeljno, određujuće i trajno.

 

Knjiga pruža nova čitanja „andrićevskih tema“ iz pera naših najznačajnijih savremenih pisaca, književnih kritičara i teoretičara poput Vladimira Pištala, Muharema Bazdulja, Vesne Trijić, Predraga Petrovića…

 

U fokusu je Andrićev anitkolonijalni i poetički doživljaj sveta. Bio je motivisan otporom prema kolonijalizmu i bilo kakvom nametanju ideja i vrednosti koje bi bile u suprotnosti sa sopstvenom kulturom.

 

Na promociji knjige o Andriću govorili su poznati srpski književnici Vladimir Pištalo, Muharem Bazdulj i Slađana Ilić, urednica edicije.

 

Ivo Andrić, rodom iz Travnika, rođen je 9. oktobra 1892. godine. Bio je srpski i jugoslovenski književnik, doktor nauka i diplomata Kraljevine Jugoslavije.

 

Dobio je Nobelovu nagradu za književnost, 1961. godine, za epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemlje.

 

Andrić je bio pripadnik naprednog revolucionarnog pokreta protiv Austrougarske vlasti i strastveni borac za oslobođenje južnoslovenskih naroda od Austrougarske monarhije. U austrijskom Gracu je diplomirao i doktorirao. Period između dva svetska rata proveo je u službi u konzulatima i poslanstvima Kraljevine Jugoslavije.

 

Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti u koju je primljen 1926. godine. Njegova najpoznatija dela su „Na Drini ćuprija“ i „Travnička hronika“, „Prokleta avlija“, „Gospođica“ i „Jelena, žena koje nema“.

 

U svojim delima se uglavnom bavio opisivanjem života u Bosni za vreme osmanske vlasti.

 

U Beogradu je osnovana Zadužbina Ive Andrića, prva i najvažnija odredba piščeve oporuke. Cilj je bio da se njegova zaostavština sačuva kao celina i da se nameni za opšte kulturne i humanitarne potrebe. Na osnovu piščeve testamentarne volje, svake godine dodeljuje se Andrićeva nagrada za priču ili zbirku priča napisanu na srpskom jeziku.

close

Prijavite se email adresom, kako biste dobijali najnovije vesti sa našeg sajta.

Vaši podaci neće biti zloupotrebljeni.

Povezane vesti

Popularno

Najnovije

Pozorište