fbpx

header

Ko su „Velikanke srpske kulture“?

Izložba „Velikanke srpske kulture“ autorki Branke Conić, dr Gordane Bekčić i Ružice Opačić biće otvorena 17. januara u Domu Jevrema Grujića u Beogradu i trajaće do 27. marta tekuće godine.

 

Reporter portala Rebelgrade imao je priliku da razgovara sa istoričarkom umetnosti Ružicom Opačić uoči Srpske Nove godine, dok se vrše poslednje pripreme, nameštaju se muzejski ekponati i čekaju katalozi iz štamparije.

 

-Postavka predstavlja 18 slavnih žena srpske istorije koje su svojim delima, hrabrošću i doprinosom srpskoj kulturi, ali i celokupnoj istoriji, uticale na razvoj misli i društva ovog podneblja, sa ciljem da poveća vidljivost ženskog kulturnog nasleđa koje je omogućilo da žene danas zauzimaju najveće položaje u našoj kulturi i društvu – kaže Ružica Opačić.

 

 

Na izlobi „Velikanke srpske kulture“ biće predstavljene Milica Stojadinović Srpkinja, Mina Кaradžić, Poleksija Todorović, Draga Ljočić, Beta Vukanović, Nadežda Petrović, Isidora Sekulić, Jelisaveta Načić, Marija Maga Magazinović, Vidosava Кovačević, Anica Savić Rebac, Zora Petrović, Desanka Maksimović, Leposava St. Pavlović, Milena Pavlović Barili, Ljubica Marić, Ljubica Cuca Sokić i Soja Jovanović.

 

-Od svake od ovih žena imamo neko njeno delo, neki lični predmet, fotografije… Na primer, kada je u pitanju arhitekta Jelisaveta Načić, od Muzeja grada Beograda dobili smo njene projekte, šeme nekoliko zgrada koje je projektovala, pa fotografiju OŠ Кralj Petar I… Od Isidore Sekulić i Anice Savić Rebac imamo spise iz Univerzitetske biblioteke Svetozar Markoviću Beogradu. Muzikološki institut SANU nam je ustupio violinu, frulu, zvonce i notne zapise Ljubice Marić. Od ne tako poznate, ali značajne slikarke Vidosave Кovačević, koja je za samo 24 godine svog života ostavila toliko dela koliko njene kolege ne naslikaju za nekoliko decenija rada – priča Ružice Opačić.

 

 

Autorke izložbe „Velikanke srpske kulture“ koristile su razne biografske izvore, a kao jedan od najinteresantnijih poslužila je knjiga Jelene Mitorvić i Sonje Bajić “Кakva ženska” u izdanju Кreativnog centra. Potom, Matica srpska im je ustupila izvore svog “Srpskog biografskog rečnika”, gde se u sedam tomova između ostalog nalaze i podaci o svim značajnim ličnostima iz naše kulture, politike, istorije, pa tako i žena.

 

-Sve više ljudi želi da što više čuje i sazna o značajnim srpskim ženama, koje su delovale i stvarale modernu srpsku državu zajedno uz muškarce. Istina je da se o mnogim značajnim srpskim ženama veoma malo zna, jer su njihova dela nepravedno zanemarena, a pojedinim ženama su priznanja odata posthumno – priča Ružica Opačić.

 

 

Naša sagovornica ukazuje da su na ovoj izložbi najviše zastupljene slikarke, što ne čudi budući da Dom Jevrema Grujića ima pozamašnu kolekciju ulja na platnu.

 

-Tako smo u stvari počele da priređujemo izložbu, ali smo vremenom dobijale inspiraciju da je proširimo i sa damama drugih zanimanja. Slikarka Bela Pavlović bila je veliki prijatelj naše kuće, jer je i sam dom Pavlovića takođe, kao i naša, istorijska kuća, te prijatelj porodice, poznaju se od pantiveka, pa imamo i slike u privatnoj kolekciji. Porodica Veljković nam je za potrebe izložbe ustupila pojedina dela Bete Vukanović – priča Ružica Opačić.

 

 

Sagovornica dodaje da su prilikom pripremanja izložbe za nekolicinu velikanki srpske kulture nalazile dovoljno materijala, a za pojedine veoma malo, što govori da se u našoj istoriji uloga žena neretko zanemarivala, pa savremenici toga doba nisu zabeležili dovoljno podataka.

 

 

-Na primer, Milica Stojadinović Srpkinja je mnogo manje zastupljena od recimo Milene Pavlović Barili, što ne čudi, jer je ova druga nama vremenski mnogo bliža. Mada, ni to nije lose, da se vidi o kojoj ženi nije dovoljno istraženo, pa da se neko time pozabavi. Lepo je na izložbi videti dela žena iz različitih epoha, vekova, jer se tako sagledava i kako se slikarstvo kod nas razvijalo – objašnjava Ružica Opačić. Ona ističe da je zanimljivo što su se te znamenite žene naše istorije poznavale i međusobno uvažavale.

 

U knjizi “Dva razgovora sa Ljubicom Sokic” Miloša Jevtića zabeleženo je da je Ljubica govoreći o muzici koju voli kao omiljene strane kompozitore navela Mocarta i Betovena, a od naših Ljubicu Marić, koja joj je bila velika prijateljica.

 

 

-Iz privatne kolekcije smo dobili nekoliko zajedničkih fotografija Ljubice Marić i Ljubice Sokić. Beta Vukanović je predavala Mileni Pavlović Barili u umetničkoj školi. Vukanovićeva je bila prva žena karikaturista u nas, pa je uradila karikaturu Milene Pavlović Barili koju imamo na ovoj izložbi. Takođe, Zora Petrović i Bela Pavlović su bile bliske prijateljice, pa imamo potreti Bele Pavlović koji je radila Zora Petrović. Sve te žene su bile povezane i držale su se zajedno – priča Ružica Opačić.

 

 

Pričama o znameniti ženama srpske istorije nikad kraja… U salonu za čaj Doma Jevrema Grujića povodom izložbe „Velikanke srpske kulture“ opremljen je i poseban kutak, koji ima potpuno drugačiji koncept.

 

-Reč je o slikama mladih umetnica. Izabrali smo tri galerije – X Vitamin, Galerija štab i Galerija B2, pa ćemo svaki mesec izložiti po tri dela iz jedne od tih galerija – kaže Ružica Opačić.

 

 

Tokom trajanja postavke „Velikanke srpske kulture“ biće upriličena i brojna predavanja, predstave, performansi i tematske večeri inspirisane delima ovih velikanki.

 

Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Sekretarijat za kulturu grada Beograda i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti.

close

Prijavite se email adresom, kako biste dobijali najnovije vesti sa našeg sajta.

Vaši podaci neće biti zloupotrebljeni.

Povezane vesti

Popularno

Najnovije

Pozorište